+385 23 654 088

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

STAZA BR. 1 STARIGRAD - RELJANI

Starigrad-Paklenica - Modrič - Starigrad-Paklenica

Ova jednosmjerna biciklistička ruta vodi kroz pitoreskna podvelebitska sela kojima dominira tradicijska arhitektura u kamenu, uz mnoštvo vrijednih kulturno-povijesnih lokaliteta te prekrasne vidike na planine i more. Ruta polazi iz središta Starigrada-Paklenice (1). Na raskrižju (2) je moguće skrenuti lijevo te posjetiti jedinstvena kamena spomen znamenja - MIRILA (A), do kojih se stiže nakon 1 km vožnje uzbrdo. Glavna staza vodi ravno, pored starih bunara i gusterne (B), nekadašnjih glavnih mjesnih izvora pitke vode. U zaseoku Marasovići preporučamo posjetiti novouređenu etno kuću (C) s malom etnografskom zbirkom i tradicionalnom dalmatinskom konobom.

Odavde se moguće uputiti u obilazak NP Paklenica (D) ili se spustiti na najljepšu starigradsku plažu Kulina, poznatu po Večkoj kuli (E) koja čuva tajnu kralja Pasoglava... Skretanjem desno pred samim ulazom u NP Paklenica (3) nastavlja se vožnja glavnom stazom, koja je na dionici do zaseoka Dadići/Škiljići opremljena poučnim panoima te Vas vodi na “Kratko putovanje kroz prošlost” (F).

Slijedi ugodna vožnja uz tradicionalne suhozide i stara sela, s prekrasnim pogledom na more. Ponad zaseoka Jurline nalazi se još jedna krasna stara gusterna (G), a iz zaseoka Jusupi (4) moguće je spustiti se do središta Selina i mjesne ljepotice - prirodne šljunčane plaže Pisak.

Iz zaseoka Reljani spušta se na glavnu cestu (5) uz koju se vozi 1km, nakon čega se ponovno skreće na makadam (6), te stiže do vrijednog povijesnog lokaliteta - ostataka kasnoantičke Gradine Modrič(H). Odavde se pruža veličanstveni pogled na more i duboko u kopno usječenu uvalu, interesantnu zbog vrulja, stupova slatke vode koji izviru kroz morsko dno.

Nakon spuštanja u središte Modriča skreće se lijevo između ceste i suhozida (7), oprezno se prelazi glavna cesta i stiže na autobusnu postaju, uz koju se nalazi uređeni izvor pitke vode imena Vrilo Velebit. S ove lokacije moguće je nastaviti vožnju rutom 2 ili se istom stazom vratiti u Starigrad-Paklenicu. Nezaboravan doživljaj jedinstvenog spoja mora i planine u povratku je posve drugačiji i još intenzivniji.

 Preuzmite PDF dokument - Hike&Bike prospekt

Više o biciklističkim stazama Zadarske regije na:

Zaton Obrovački je naselje u sastavu Općine Jasenice, u Zadarskoj županiji, smješteno 1 kilometar sjeverozapadno od Obrovca. U novije vrijeme Zaton Obrovački je poznat kao mjesto iz kojega porijeklo vuku proslavljeni hrvatski reprezentativci, Dado Pršo i Luka Modrić.

Samo 2 km zapadno od Rovanjske smjestio se Modrič. To je najzapadniji dio naše općine i polazna točka planinarima za Sveto brdo, drugi po veličini vrh Velebita visine 1.752 m.

Nalazi se na jugoistočnom kraku planine, i pripada u vrhunce Južnog Velebita, gdje se i nalazi najviši vrh Velebita – Vaganski vrh.. U Modriču se nalazi jezero koje nikad do kraja nije istraženo niti je poznata njegova dubina. Specifično je po svojoj modroj boji po kojoj je, pretpostavlja se, Modrič i dobio ime.

Prelijepa Rovanjska smještena je u uvali na samom kraju podvelebitskog kanala, nedaleko od Zadra, Blizina Velebita obogaćuje ovaj kraj sa svojim parkovima, spiljama, šetnicama i biciklističkim stazama. Spilja Modrič speleološko je bogatstvo u podnožju Velebita, a crkvica sv. Jurja u samom mjestu biser je starohrvatske sakralne arhitekture.

Ovdje ćete ujedno doživjeti i jedan od najljepših zalazaka sunca. Valja samo kao zanimljivost dodati da se u svim starijim pisanim izvorima Rovanjska naziva Ravanjskom, vjerojatno zbog toga što se to malo mjesto, koje je svojevrsni zaselak Jasenica, nekad u izvorima pisalo "in Rawna".

Naselje Maslenica ime je dobilo po stoljetnim maslinicima koje su se uzgajale na obali, a masline su jedan od najznačajnijih prirodnih simbola ovog naselja i odraz prošlog vremena i aktivnosti stanovništva.
Maslenica je smještena u zagrljaju Novigradskog mora, rijeke Zrmanje i planine Velebit, poziva na idiličan obiteljski odmor u prekrasnom prirodnom ambijentu.

Ne postoji sa sigurnošću dokument o prvom naseljavanju mjesta Maslenica. Sjećanja stanovništva koja se prenose s koljenja na koljeno govore o prvom naseljavanju još od davne 1780. godine. Mjesto dobiva 1961. godine most koji nosi ime mjesta, te je od velike važnosti za stanovništvo.

Maslenički most (zvan i "Novi Maslenički most" kako bi se razlikovao od "starog" koji je srušen u Domovinskom ratu, nanovo izgrađen 2004. godine) armiranobetonski je lučni most iznad Novskog ždrila, nedaleko od naselja Maslenica, koji prevodi oba traka autoceste A1, na dionici Maslenica - Zadar 1. Most ima ukupnu dužinu 377,60 m, širinu 20,40 m, a rasponski sklop iznosi 350 metara. Rasponsku konstrukciju čini luk raspona 200 m, čime se svrstava među veće ovakve mostove u svijetu.

Jedan od ključnih dionika u pogledu valorizacije kulturnih resursa na području Općine Jasenice je i Kulturno umjetničko društvo „Vila Velebita“ (u nastavku: KUD) koje je osnovano 2002. godine i broji 15 članova koji aktivno sudjeluju u radu. KUD je osnovan s ciljem poticanja
i očuvanja folklorne i etnografske baštine Općine Jasenice, te njegovanja i promicanja izvornih jaseničkih običaja, govora i tradicije.

KUD aktivno sudjeluje na manifestacijama u Hrvatskoj i inozemstvu, a posebno se može istaknuti suradnja s Narodnim muzejom u Zadru s kojima organiziraju radionice izrade četverokuke koja je tradicijski ukrasni vez nošnji dinarskog područja sjeverne Dalmacije.

Posebno vrijedno kulturno nasljeđe Općine Jasenice predstavlja i narodna nošnja koju na svojim nastupima promovira i lokalni KUD „Vila Velebita“. Jedna od specifičnih manifestacija je i „Obnavljamo baštinu – revija rekonstruiranih narodnih nošnji“ na kojoj se sudjelovanjem
2014. godine promoviralo očuvanje kulturne baštine ovog kraja rekonstrukcijom nošnje. Rekonstrukcija je izvedena u suradnji sa Etnološkim odjelom Narodnog muzeja iz Zadra gdje se ujedno čuvaju i originalni primjerci nošnje. Kud svake godine organizira večer folklora pod nazivom '' Velebite ne daj magli na se'' koja je prerasla u tradicionalnu manifestaciju.

Crkva se nalazi u Rovanjskoj (in Rawna) i smještena je uz samu morsku obalu. Sačuvana je u svom prvotnom obliku polukriža sa karakterističnom kupolom u obliku elipse i bačvastim svodom.

Crkva je pravi biser starohrvatske sakralne arhitekture i zamišljena je kao veliki Sunčani sat i kalendar. Stručnjaci nagađaju da je podignuta između 9. i 11. stoljeća i svrstavaju je u red njezinih srodnih ljepotica kao što su Sv. Križ u Ninu i Sv. Pelegrin u Savru.

Izgraditi nešto takvo prije više od tisuću godina, predstavljalo je u svakom slučaju pozamašan arhitektonski poduhvat, koji je zahtijevao velika predznanja iz astronomije i matematike.

Danas je crkvica Sv. Jurja zaštićeni spomenik nulte kategorije i kulturna baština RH.

Stoji na obroncima Velebita, podno Tulovih greda. Sagradio ju je austrijski car Franjo I. 1832.godine u spomen na tada novoizgrađenu cestu koja je spajala južnu i sjevernu Hrvatsku preko kršovitog Velebita.

Najljepši ukras u crkvi bila je oltarna slika Sv. Frane koja prikazuje asiškog sirotana kojemu Krist utiskuje svoje rane(stigme).

Slika se danas nalazi u Galeriji umjetnina u Splitu.